DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil

Družba sestara franjevki od Bezgrješne pripada velikoj obitelji Trećega samostanskog Reda sv. Franje Asiškoga. Izvorna je hrvatska redovnička zajednica. Svoj početak bilježi 1673. godine, kada je, u vrijeme turskih osvajanja, utemeljiteljica Družbe s. Klara Mara Žižić došla s drniškog područja - ispod Promine, koje je bilo pod turskom vlasti, u Šibenik, koji se nalazio pod okupacijom Mletačke Republike, i u tome gradu započela život posvećen Bogu prema Pravilu sv. Franje za Treći samostanski red, potvrđen od pape Leona X. Agregirana franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj (od 1735. provinciji Presvetog Otkupitelja), ta mala zajednica okupljena oko majke Klare Žižić i uz odobrenje tadanjeg šibenskog biskupa Ivana Dominika Callegarija, započela je svoj hod kroz povijest koji traje do današnjih dana.

1147693135 5 9 photoMajka Klara Žižić umrla je 1706. godine na veliku glasu svetosti i pokopana je u franjevačkoj crkvi sv. Lovre u Šibeniku. Za nju je na dan njezine smrti, 21. rujna 2004., otvoren u Šibeniku biskupijski kanonski postupak za proglašenje blaženom i svetom.

Godine 1878. jurisdikciju nad Družbom preuzeo je šibenski biskup Antun Josip Fosco i izdao je konstitucije koje su do danas doživjele nekoliko promjena. U skladu s Pravilom pape Pia XI. (1927.) i Zakonikom crkvenog prava (1917.) preuredio ih je godine 1928. šibenski biskup Jeronim Mileta a 1958. šibenski biskup Ćiril Banić. S novim smjernicama Crkve, osobito nakon Drugog vatikanskog sabora, pristupilo se obnovi konstitucija (1971.) koje je, usklađene s novim Zakonikom kanonskog prava (1983.) i Pravilom pape Ivana Pavla II., potvrdila Sveta Stolica 1. studenoga 1983. godine. Prigodom 300. obljetnice postojanja, 1973. godine, Družba je podignuta u red družbi papinskog prava.

Specifičnim povijesnim i zemljopisnim kontekstom unutar kojega je nastala i stoljećima živi, zajednica Šibenskih franjevki postala je osobitim dijelom izvorne hrvatske duhovne i redovničke baštine. Po svojoj franjevačkoj duhovnosti utemeljenoj na idealu evanđeoskog načina života s izrazitim naglaskom na siromaštvu, pokori i zajedništvu, zajednica je svoje poslanje prepoznavala u služenju siromašnijim slojevima ljudi, bolesnima, starima i umirućima. U svom hospiciju sestre su pružale sve do druge polovice 20. stoljeća besplatno prenoćište i okrjepu seljacima koji su iz dalmatinske Zagore dolazili u Šibenik zbog raznih potreba. Sačuvana "Knjiga posjetitelja" spominje kako je jedne godine pred Prvi svjetski rat kroz hospicij prošlo preko 5000 putnika. Da bi mogle prehraniti sve koji su pokucali na njihova vrata, sestre su odlazile u prošnju. Odlaženje među narod redovito je bilo popraćeno poučavanjem u vjeri, ne samo riječima, nego nadasve primjerom vlastitog Bogu posvećenog života. Tako je uspostavljena posebna bliskost s narodom koja do danas nije iščeznula.

 

1147693033 5 9 photoPrema povijesnim izvorima vidimo da su se sestre kroz dugo razdoblje bavile tkanjem (stoljeće i pol, do 1966.) i drugom kućnom radinosti. U umijeću tkanja poučavale su djevojke i žene. Poučavale su ih i u kršćanskom nauku na hrvatskom jeziku, osobito one iz siromašnijih obitelji, kako je to vidljivo u podatcima, počevši od 1841. godine.

 

 

Godine 1900. otvorile su u Šibeniku obdanište za djecu. Posebnu brigu i skrb vodile su za ratnu siročad nakon 1147693037 5 9 photoPrvog i Drugog svjetskog rata. Briga i skrb za djecu ostala je do danas jednom od glavnih djelatnosti Družbe kako je to naznačeno i u konstitucijama: Po primjeru Spasitelja koji je rekao: "Pustite dječicu i ne priječite im da dođu k meni" (Mt 19,14), sestre će se na poseban način posvetiti čuvanju i odgoju male djece. Odgojna djelatnost provodi se u dječjim vrtićima Brat sunce sa sjedištem u samostanu u Šibeniku i pripadajućim podružnicama u Zagrebu, Primoštenu i Podstrani kod Splita. 

 

1147693042 5 9 photoOd značajnih godina za život Družbe svakako treba spomenuti 1930. kada sestre po prvi puta počinju djelovati izvan Šibenika. Te godine sestre Kongregacije Bezgrešnog začeća iz Senja uputile su im molbu za sjedinjenje. Molba je prihvaćena i od Svete Stolice potvrđena te u Senju sestre otvaraju novicijat i odmah počinju s radom dječjeg obdaništa, a 1934. otvaraju i internat za gimnazijalke - Dom svete Terezije, koji je djelovao do zabrane takvih ustanova 1948. godine. Tada je zabranjen i rad dječjih vrtića. U Šibeniku su također otvorile internat za djevojke pred Drugi svjetski rat (1937.-1938.), ali je uslijed oštećenja nastalih bombardiranjem 1943. prestao s radom.

 

Slijedeći svoju tradiciju poučavanja u vjeri i odgoja ženske mladeži, sestre se danas bave katehizacijom - predaju vjeronauk u osnovnim i srednjim školama, uključene su u župski pastoral i doprinose odgoju ženske mladeži održavajući prigodne duhovne obnove za djevojke osnovnih i srednjih škola, njeguju bolesne i nemoćne u staračkim domovima i bolnicama, vode liturgijsko pjevanje, uređuju crkve, rade u domaćinstvu i uključuju se u rad u medijima i crkvenim učilištima. Djeluju na raznim mjestima u više (nad)biskupija: u Šibenskoj biskupiji, Splitsko-makarskoj i Zagrebačkoj nadbiskupiji te u inozemstvu, u Njemačkoj.

Za vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.) sestre su radile s prognanicima u šibenskom prognaničkom hotelskom naselju Solaris, u vodičkom hotelu Imperial te u splitskim hotelima Lav i Duilovo. U samostanima u Podstrani kod Splita, u Zagrebu, Primoštenu i Šibeniku pružile su smještaj i pomoć brojnim prognanicima i izbjeglicama. Tako se ponavlja povijest da žive s narodom, s kojim zajedno trpe, mole, tješe ga, stradaju, plaču i nadaju se vjerujući i zalažući se za bolju budućnost.

 

Znajući da uspješnog apostolata nema bez brižljivo njegovanog duhovno-molitvenog života, kao i bez pravog zajedništva, velik naglasak stavlja se na svakodnevno slavljenje euharistije, zajedničku molitvu časoslova1147693048 5 9 photo naroda Božjega, molitvu krunice Blažene Djevice Marije, križni put, razmatranje, česti pohod i poklon Presvetom Sakramentu i druge pobožnosti kojima je isprepleten svakodnevni život i rad.

Kao osobiti izraz odanosti Majci Božjoj Družbu je od samih početaka stavila pod njezinu zaštitu utemeljiteljica majka Klara Žižić, o čemu nam svjedoči starodrevna Gospina slika s djetićem Isusom iz 16. st. koja se nalazi u samostanskoj kapeli kuće matice u Šibeniku (štuje se kao Gospa od Zdravlja), a i sve naše samostanske kapele redovito su posvećene Majci Božjoj (Bezgrješnoj).