DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil
Tissot Noli me tangere isjecakJedna od najzanimljivijih osoba iz Isusova kruga učenika zasigurno je Marija Magdalena. Kako je uživala posebno mjesto u Isusovu društvu, nastajale su sve do danas razne izmišljene spekulacije o njezinu životu i odnosu prema Isusu. No, potrebno se držati evanđelja i onoga što pišu o Mariji Magdaleni. A to je puno vrednije od bilo kakvih drugih nagađanja: ona je, ni više ni manje, prva vidjela Uskrsloga Isusa!
 
Susret Isusa Uskrsloga i Marije Magdalene omiljena je tema likovne umjetnosti, a prema Iv 20,17 naslovljena je redovito kao: „Noli me tangere“ („Ne dodiruj me“). Svoju verziju toga jedinstvenoga susreta izradio je i francuski slikar Jacques Joseph (James) Tissot (1836.-1902.).
 
Zora nam sviće…
 
Prizor je smješten u polusvjetlu. Sivi ton preko slike daje dojam da je još pomalo mrak, a bijelo-žuto nebo u pozadini najavljuje sunce koje polako izlazi. Vrijeme prizora je svitanje, zora, vrijeme kada je prema evanđeljima Marija Magdalena pošla na Isusov grob pomazati njegovo mrtvo tijelo. Zelena boja maslinova lišća kao i trava pomalo dobiva svoju sjajnu notu. Na stablima u pozadini još je siva sjena kao i na gradskim jeruzalemskim zidinama. Grob je izvan grada, uduben u stijeni i njegovan poput vrta. 
 
Na Marijinu mjestu
 
No, niti je Isus više u grobu, niti je Marija Magdalena pred grobom. Njezin susret s Uskrslim događa se na kamenim stepenicama iznad samoga groba. Marija, obavijena sivo-plavim ogrtačem, prostrta je cijelim tijelom pred Isusom. Raspletena crvena kosa, očito simbol bivše grješnosti, viri joj ispod pokrivala te se rasplela po tijelu sve do gležnjeva. Ne gleda izravno u Isusa, nego je položila glavu na zemlju. Nakon što ga je prepoznala kad ju je zazvao njezinim imenom: „Marijo!“, sada od iznenađenja i radosti pada pred njim i klanja mu se. Samo su joj ruke pridignute, kao da mu želi obujmiti noge i time mu pokazati svoje potpuno predanje i radost zbog toga što je živ. 
 
Zanimljivo je da je Marija Magdalena prikazana leđima okrenuta promatraču i potpuno usmjerena na Isusa. Redovito su je drugi slikari u tom susretu prikazivali s prednje strane s licem ili barem iz profila, čime su i samoga promatrača uvlačili u komunikaciju između Isusa i Marije. No, ovdje kao da to slikar ne želi. Marija gleda i vidi samo Isusa. Promatrač ne može sudjelovati u njezinu odnosu s Isusom. On se samo može postaviti na njezino mjesto i time sam uspostaviti odnos prijateljstva s njime. Možda je ovdje poruka da svako treba s Isusom izgraditi i održavati svoj osobni odnos i da samo na taj način već sudjeluje u punini života uskrsloga Krista.
 
Tissot Noli me tangere
U novome životu
 
A Isus na slici, kao da izlazi skriven iza stabla iznad prostrte Marije. Sav je, od glave do pete, obavijen ogrtačem bijele svijetleće boje. Više ne pripada ovome svijetu niti njegovim zakonitostima. Bijela boja nije jedna od razlomljenih boja spektra. Ona sadrži sve boje, pa je poput punine svih boja. Podsjeća na svjetlo sunca, koje nam se čini snažno bijelim kada ga izravno gledamo. Bijela boja je stoga simbol besmrtnosti i vječnosti. Zato je Isus sav obavijen u bijelo. Više ne pripada našemu svijetu prolaznosti i smrtnost, nego je već u dimenziji vječnosti. Njegovo tijelo nije više poput našega, nego je, kako kaže sv. Pavao, produhovljeno tijelo, koje nije više podložno smrtnosti. Svojom smrću i uskrsnućem Isus je probio zakonitosti stvorenja i živi u jednoj sasvim drugačijoj božanskoj dimenziji. 
 
Isus je blago naklonio glavu prema Mariji Magdaleni, a rukama pokazuje dvije geste, koje su u slikarstvu postale tipične. Desnom rukom pokazuje gestu odvraćanja, koja slikovito pokazuje njegove riječi upućene Mariji Magdaleni: „Ne dodiruj me“ ili bolje: „Ne zadržavaj se sa mnom!“ Marija više ne može na isti način s njim komunicirati kao prije njegova uskrsnuća, jer je on sada u jednom novom proslavljenom stanju. Lijeva ruka mu je uzdignuta s uspravljenim kažiprstom koja se redovito tumači kao gesta poučavanja. Isus Mariji objašnjava zašto se ne može s njom zadržati i nalaže joj da njegovu poruku o uskrsnuću prenese učenicima. Posebno je zanimljivo da je na dlanu te Isusove ruke vidljiva rana od čavla, koja svijetli poput neke zvijezde. I to je znak Isusove pobjede nad patnjom i smrću. Tragovi njegovih rana su ostali, ali one više nisu za njega bolne, jer Isus prebiva u jednome potpuno novome životu.
 
Marija Magdalena je uistinu imala jedinstveno prijateljstvo s Isusom, ne samo za vrijeme njegova zemaljskoga života, nego i nakon njegova uskrsnuća. Ona ga nije napustila ni nakon što je Isus umro – hrabro je dolazila na njegov grob. Zbog njezine nepokolebljive ljubavi i vjernosti, Isus je nagrađuje. Daje joj milost da prva može biti svjedokinjom njegove pobjede, da ga prije i od samih apostola ona osobno može vidjeti kao Uskrsloga i živoga. Isus njoj prvoj otkriva svoju tajnu i čini je mjerodavnom glasnogovornicom radosne vijesti da on živi i da je sada na drugačiji način prisutan među svojim nasljedovateljima. Doista, Marija Magdalena nam je snažni primjer kako Isusa trebamo ljubiti: vjerno i predano!
 
S. Valerija Kovač